U samom Beču došlo je što uslijed pomoći iz Marshallova plana, što prestankom rekviriranja industrijskih postrojenja od strane sovjetske okupacijske sile, do ponovnog gospodarskog uzleta. Od 1945. SPÖ je u Beču raspolagao apsolutnom većinom (s izuzetkom relativne većine od 1996. do 2001). Obnova je završena pod gradonačelnikom Ranzom Jonasom. Tijekom pedesetih godina u prvom planu bilo je proširenje grada izgradnjom novih stambenih naselja, od sredine šezdesetih snažno je poticana obnova grada.

Beč kao most prema Istoku

Ubrzo nakon 1955. Beč se ponovno javlja kao snažno konferencijsko središte: ovdje se dogodio legendarni susret američkog predsjednika J. F. Kennedyja i generalnog sekretara Sovjetskog Saveza N. Hruščova 1961. Beč postaje sjedište međunarodnih organizacija. Položaj grada u međunarodnim zbivanjima posebno je dobio na značaju otvaranjem UNO-Cityja 1979. Beč slovi kao most prema Istoku.

Pogled na UNO-City

Izgradnja bečkog UNO-Citya

Što se tiče gradskog planiranja, od 1960. aktivnosti su se koncentrirale prije svega na izgradnju prometnica, posebice podzemne željeznice (početak gradnje 1969), kao i na medicinsku opskrbu stanovništva gradnjom nove Opće bolnice 1964.

Okvirni uvjeti za razvoj grada u sadašnjosti mjerodavno su obilježeni padom željezne zavjese 1989. i pristupanjem Austrije Europskoj uniji 1995. Taj kontinuirani razvoj zrcali se i u političkoj stabilnosti bečke gradske vlade; SPÖ je dosad osvajao apsolutnu većinu u općinskom vijeću s maksimalnim brojem od 66 mandata godine 1973.

Beč kao uzoran socijalni milijunski grad

Progresivno povećanje individualnog prometa i s njime povezana “negospodarstvenost gradova” dobili su isprva nov pojam što su ga, iako je u početku izazivao žestoke kontroverze, propagirali urbanisti iz čitave Europe: “Pješačka zona”. Kao prvi takav model u Beču služi Kärntner Straße. Kritičari su se pribojavali opustošenju trgovačke ulice u “zabetoniranom pješačkom raju”, što se, međutim, ubrzo ispostavilo kao zabluda jer se područje pješačke zone -  Kärntner Straße, Graben, Kohlmarkt i Tuchlauben – otad prezentira šarenije, življe i omiljenije nego ikad ranije. Beč se odavno etablirao kao uzoran socijalni milijunski grad, posebice na područjima zaštite okoliša i kulture.

Most na dunavkom kanalu, u pozadini Urania: Beč jučer, danas i sutra. Grad je živi organizam kod kojeg jedino mijena stalna jest.

Prijelaz u 21. stoljeće

Uloga Beča iz doba željezne zavjese kao mosta između Zapada i komunističkih zemalja promijenila se od 1989. Beč je sada središte srednjoeuropske regije i u konkurenciji je s metropolama poput Praga i Budimpešte. S druge strane su se ulaskom Austrije u Europsku Uniju 1994./95. otvorila nova vrata. Sve veća internacionalizacija stavlja pred Beč i nove izazove.

O razvoju Beča u 21. stoljeću možete čitati svakog četvrtka u aktualnom izdanju nainternetskoj stranici wieninternational.at u rubrikama „Podaci i činjenice“.