Činjenica da je Beč jedna od najvažnijih europskih kulturnih metropola je svima poznato. No ono što široj javnosti nije uvijek poznato jest da Beč i u gospodarskom smislu zauzima sami vrh u europskoj regiji. Postojano pozitivan gospodarski razvoj pobrinuo se da i taj aspekt podrazumijeva kao dio općeg znanja o Beču.
Zato odmah na početku: iznimku od pozitivnog razvoj čini krizna godina 2009. Globalna ekonomska kriza uzrokovana slomom na bankarskom tržištu odrazila se i na Beč, iako posljedice nisu bile ni blizu toliko teške koliko za druge gradove i države. Točnije, bečko gospodarstvo je doživjelo pad od 2,3% u 2009. godini.

Godina 2009. je prošla te je gospodarstvo opet u uzletu. Istaknuti pokazatelj pozitivnog gospodarskog razvoja je i studija konzultantske kuće Mercer koja je u studenom 2011. Beč proglasila gradom s najvišom kvalitetom življenja i to ne po prvi put. Zbog činjenice da je ta studija prvenstveno usmjerena na potrebe gospodarstvenika, gospodarstvo ima ključnu ulogu pri ocjenjivanju kvalitete življenja. Beč  nije samo privlačno središte za život zbog raznolikih kvaliteta, nego i zbog ekonomske infrastrukture koja se nalazi u samom vrhu na međunarodnoj razini.

I bečki tramvaji, u narodu zvani "bim", proizvode se ovdje (l.); Unutarnji i vanjski izgled (r.) postrojenja Bombardier u bečkom Donaustadtu

Put ka znanju

Beč je i u europskom kontekstu, ali i u usporedbi s čitavom Austrijom zauzeo odlično mjesto u gospodarstvu. To se očituje i u prosječnom bruto regionalnom proizvodu po stanovniku koji je u Beču gotovo dvostruko veći od onog u austrijskoj najslabijoj pokrajini Gradišću, a za trećinu viši od austrijskog prosjeka. Taj podatak svrstava Beč na međunarodnoj razini na odličnu treću poziciju iza Švicarske i Nizozemske. Još dojmljivija je sljedeća brojka: bruto domaći proizvod po stanovniku Beča iznosi 180% od prosjeka EU-a.

Beč je spreman i za izazove u budućnosti: promotri li se tri tradicionalna gospodarska sektora, primarni (rudarstvo i poljoprivreda), sekundarni (industrija i prerađivačka industrija) i tercijarni tj. sektor usluga, zamjećuje se da je Beč uspješno završio proces prijelaz u društvo znanja i usluga. Više od 80% dodane vrijednosti odvija se u sektoru usluga. Jasno je da poljoprivreda i rudarstvo u gradskom području imaju marginalnu ulogu (0,1%). Odlučujuću ulogu, kako sada tako i u budućnosti, ima društvo znanja i usluga.

Ključni faktor: Gospodarsko središte Beč 

Jedan od mjerodavnih faktora za pozitivan razvoj Beča posljednjih desetljeća leži u njegovoj funkciji gospodarskog središta za tržišta središnje i istočne Europe. Nakon pada željezne zavjese 1989. upravo su austrijska, a pogotovo bečka poduzeća vrlo brzo prepoznala i iskoristila nove mogućnosti. Poduzeća sa sjedištem u Beču privređuju u istočnim i srednjoeuropskim zemljama u prosjeku oko 40% svog ukupnog prometa. Bečka poduzeća na tim tržištima zapravo već odavna zauzimaju ključnu poziciju. Uz geografski položaj, iako možda indirektno, važnu ulogu igraju i povijesne veze tih zemalja: ne samo jer su neke stare veze ponovo uspostavljene, nego prvenstveno što zbog povijesti i strukture stanovništva koja je nastajala generacijama postoji veliko razumijevanje za kulture i običaje istočne i središnje Europe. To je još jedna prednost Beča kao središta koje zauzvrat pridonosi pojačanoj prisutnosti europskih tvrtki u gradu. Dosad se u Beč preselilo više od 300 međunarodnih koncerna. Na temelju intenzivnih gospodarskih odnosa bečkog gospodarstva s budućim tržištima, stručnjaci procjenjuju da Beč nije podložan krizama kao druge europske metropole. To dokazuje i slab utjecaj krize iz 2009.

Drugo gospodarsko središte: Luka kao logističko središte srednje Europe

Rastući gospodarski značaj pokazuje i bečka luka čiji poslovi na Dunavu cvjetaju. Lučki poslovi su i u vrijeme gospodarske krize bili uspješni. Grupa Wiener Hafen je posljednjih godina znatno povećala promet i dobitak. Promet je u usporedbi s prošlom godinom porastao za 6,7% na 50,8 milijuna eura. Ovogodišnje investicije od 11 milijuna eura donijele su dobitke od 8 milijuna eura. U logističkom centru Bečke luke godišnje se pretovari 12 milijuna tona robe, samo se na novom terminalu dnevno prekrca 1.800 kontejnera.

Iako Austrija nema izlaz na more, bečka luka kao logističko središe od velikog je značaja za cijelu regiju

Osnivanje tvrtki: dinamika donosi novitete 

Ova dinamika se odražava i u broju novoosnovanih tvrtki. S iznimkom u kriznoj godini 2009., u Beču se godišnje osnuje oko 7.700 tvrtki. Preoblikovanje tvrtki, osnivanje podružnica te osnivanje tvrtki čiji osnivači nisu članovi gospodarske komore, zasebno se broje te se zbrajaju brojci od gotovo 8.000! Usto, gotovo polovica osnivača bečkih tvrtki su Bečani.

Tipično za Beč je i još jedan pozitivan kriterij gospodarskog središta: činjenica da radničke nesuglasice obično rješavaju mirno, tj. bez štrajkova (austrijski model socijalnog partnerstva), pridonosi ne samo visokoj radnoj produktivnosti (150% europske srednje vrijednosti) nego i dobroj radnoj klimi. 950.000 zaposlenika je osigurano što njihovih 103.000 poslodavaca jako cijeni.
Poslodavci također jako cijene veliki broj dobro obrazovanih (potencijalnih) radnika. 26% posjeduje diplomu , a 24% ima završenu maturu. Završenu strukovnu škole ili zanat ima 35%. Dakle, jako pametan i sposoban ljudski kapital u Beču.

Turizam: Gostoljubivi Beč

Beč je lijep grad koji je diljem svijeta omiljen i ta činjenica ne samo da raduje nego je i gospodarski faktor. Dokaz za to je 11 milijuna noćenja u 2011. Svih tih 11 milijuna rado posjećuje Beč, ali ne samo radi godišnjeg odmora jer Beč je i najomiljeniji kongresni grad na svijetu! Godine 2011. održan je 181 međunarodni kongres (za usporedbu, u Londonu ih je bilo 115, u Rimu 92) koji je zaslužan za 20 milijuna putnika na zračnoj luci Wien-Schwechat. Posjetitelji Beča kao i sve ostale osobe koje koriste sadržaje za upražnjavanje slobodnog vremena su potrošili 8 milijardi eura. Slobodno vrijeme i turizam sudjeluju s udjelom  od 10% u lokalnoj dodanoj vrijednosti. U tom smislu još jedna zanimljiva brojka: Big Mac index koji pokazuje koliko dugo moraš raditi kako bi si priuštio velikog brata hamburgera iz McDonald'sa koji se u bečkom žargonu zove "Schachtelwirt". U Budimpešti je to gotovo sat vremena, u Madridu 27 minuta, u Parizu 20, a u Beču u prosjeku 17 minuta.

U tom smislu: poštovani gospodarstvenici, cijenjeni sudionici kongresa, dragi turisti, dobrodošli u Beč.

Beč je po sajmovima i kongresima vodeći u Beču. Za svaku temu, bila ona povijesna ili moderna, Beč nudi odgovarajući okvir