Font size:

Language:

wieninternational.at

Vienna´s weekly European journal

Nove strategije

Razvoj grada

Language

Nove strategije

Urbanistički razvoj kao dokument europske povijesti

Osnivanje naseobina postalo je moguće kad su nomadi prije više tisuća godina otkrili sjetvu i počeli se trajno naseljavati. Ako su naseobine imale povoljan prometni položaj, mogle su postati mjesta trgovine. Društveno-ekonomski i političko-pravni okvirni uvjeti također su bili presudni za razvitak grada. (iscrpan prikaz razvoja stanovništva Beča možete pronaći na kraju ovog članaka.)

Povijest oblikuje grad

Beč odlikuje činjenica da se njegova povijest iznimno snažno odražava na arhitekturu grada. Urbanistički razvoj grada ne dokumentira samo važne događaje europske povijesti. Ovaj se vremenski luk proteže od srednjeg vijeka s gotičkim katedralama, preko simbola svjetovne sile u razdoblju renesanse i baroka pa sve do dominirajuće slike grada iz doba naglog ekonomskog razvitka s kraja 19. stoljeća.

Godine 1857. odlučeno je da se sruše zidine koje su opasivale središte grada. Ova odluka sve do današnjih dana snažno utječe na strukturu grada.

Na mjestu prostranih livada oko vijenca gradskih zidina nastala je Ringstrasse, kojom si je Monarhija podigla do danas glasoviti svjetski spomenik.

Pogled na urbanističku povijest nekoga grada potreban je jer je poznavanje vlastite prošlosti neophodno kako bi se mogle donositi odluke u sadašnjosti; odluke koje trajno djeluju na sveukupna zbivanja u gradu u sljedećim generacijama.

U Beču se nalaze lokacije koje je UNESCO proglasio svjetskom kulturnom baštinom. One se stoga trebaju iskoristiti kao izazovi, s jedne strane kako bi se očuvala povijesna graditeljska baština, s druge pak strane kako bi se u smislu modernoga grada dopustili umjeren razvoj gradskog središta i arhitektura okrenuta budućnosti.

Pogled na Povijesni muzej i Prirodoslovni muzej u suton

Oba impozantna muzeja na trgu Marije-Theresije otvorena su krajem 19. stoljeća

Nova situacija – nova strategija

Početkom 1990-ih je za Beč nastala potpuno nova situacija s kojom se suočilo planiranje grada. Nakon desetljeća padajućeg trenda u doseljavanju stanovništva s istoka na zapad, čiji je broj sukladno prognozama iz 1984. u 2001. godini trebao iznositi 1,4 milijuna stanovnika, te su se prognoze početkom 90-ih godina u bitnome morale revidirati. U skladu s aktualnim statističkim podacima o broju stanovnika 2011.je u Beču živjelo preko 1,73 milijuna ljudi (Stanje 2011, izvor: Statistik Austria: registar stanovništva). Razlozi za strelovit porast broja stanovnika nalaze se pozitivnoj bilanci stanovništva i u pojačanom doseljavanju.

Pad željezne zavjese u jesen 1989. godine te s time povezan novi geopolitički položaj Beča kao i pristup Austrije Europskoj uniji početkom 1995., u znatnome su, uz porast broja stanovništva, pridonijeli razvoju Beča, koji je sa sobom donio veliko povećanje potražnje za stambenim prostorom i radnim mjestima. Zahtjevi za povećanom kvalitetom stambenog prostora kao i pojačani trend potražnje, između ostalog zbog porasta (samačkih) domaćinstava, predstavljali su dodatne razloge za povećanu potrebu za novoizgrađenim stanovima početkom 90-ih godina.

Ovakvi promijenjeni uvjeti početkom 90-ih godina doveli su do odluke gradske uprave da poticanu izgradnju novih stanova poveća na 10.000 godišnje. Ovo je zahtijevalo promjene Plana o razvoju grada (Stadtentwicklungsplan – STEP) iz 1984. godine, u kojem je posebna pažnja u politici razvoja grada bila stavljena na obnavljanje i povećanje kvalitete života u gusto naseljenim gradskim okruzima (Bezirk).

STEP 94 daje smjernice

“Smjernice za razvoj grada Beča” nanovo su koncipirane 1991. godine.

Izrađen je novi koncept gradskog prometa koji je  u Gradskoj skupštini prihvaćen s novo izrađenim Planom o razvoju grada iz 1994. godine.

Grad Beč zauzeo se da takozvani “modal split” (tj. podjelu prometa na promet osobnim motornim vozilima, javni promet, biciklistički promet i pješake). Tako se u svakodnevnim dolascima i odlascima na posao povećavaju modaliteti prometa prihvatljivi za okoliš, a to su javni promet, pješaci i biciklisti.

Vanjski izgled glavne bečke knjižnice s vlakom podzemne željeznice koja prolazi ispod
Veliki krov u obliku jedra na Urban-Loritz-Platzu pred knjižnicom

Od 2003. se glavna knjižnica nalazi na Urban-Loritz-Platzu

U planu STEP 94 praćen je cilj da se i nadalje potiče rekonstrukcija grada u gusto naseljenim bečkim okruzima. Osim toga, u područjima proširenja grada potražnja za stanovima trebala bi biti pokrivena kvalitetnim projektima s potpuno izgrađenom infrastrukturom, i ako je moguće s povezanošću na javni gradski prijevoz. Bitan čimbenik u filozofiji razvoja grada Beča predstavlja tzv. "nježno" obnavljanje grada u gusto naseljenim gradskim područjima, pri čemu u prvom planu stoje renoviranje i rušenje zgrada u unutrašnjim dvorištima.

Značajna mjera u povećanju kvalitete arhitektonskih poslova je provođenje arhitektonskih natječaja te natječaja za izgradnju grada u javnom području. Pored poticane socijalne stanogradnje to se posebice odnosi na područje društvene infrastrukture – kao što su škole ili dječji vrtići. Bitan čimbenik plana razvoja grada predstavlja izgradnja velikih povezanih zelenih površina.

Daljnje bitno težište plana bečkog gradskog razvoja je očuvanje velikih, međusobno povezanih zelenih površina. Zelene površine čine 52 posto površine grada Beča, a one trebaju ostati sačuvane i za generacije koje dolaze.

Nagli porast broja uredskih prostora

Zbog ekspanzije mnogobrojnih velikih poduzeća te rastućeg značaja Beča kao sjedišta centrala različitih međunarodnih tvrtki za Istočnu Europu, potražnja za uredskim prostorima uvelike je oživjela. Težišta leže na južnome dijelu Beča, kao i uzduž linija podzemne željeznice.

Skyline Wien

Bečko razvojno društvo za dunavsku regiju (WED) je gradnjom "dunavske platforme" uspjelo proširiti područje

Sudjelovanje građana u upravi za planiranje

Sudjelovanje građana – pojam koji početkom 70-ih godina u Beču još nije bio dio vokabulara urbanista – u posljednja dva desetljeća dodatno je zadobilo na značaju te u međuvremenu čini dio bez kojeg je nemoguće zamisliti bilo koju opsežniju namjeru povezanu s razvojem grada.
 
Tradicionalni krug u planiranju grada koji čine investitori, uprava i politika ovime je promijenjen te sada u njega ulaze još i građani te svi oni kojih se planiranje tiče.

Bečki planovi koji uključuju glas građana

Primjer planiranja Dunavskog otoka (Donauinsel)
Planiranje Dunavskog otoka početkom 70-ih godina položilo je kamen temeljac u procesu javnog planiranja velikih projekata grada Beča. Sudjelovanje građana ograničilo se uglavnom na informacije kojima se obraćalo širokoj javnosti. Planirali su unutrašnji i vanjski urbanisti Uprave. Značajna je pritom bila činjenica što su se prvotne mjere, koncipirane isključivo kao zaštita od poplava, transformirale u veliki projekt za odmor i razonodu Bečana. Na 25 kilometara dugom tzv. Novom Dunavu koji ima kvalitetnu vodu za kupanje, u sezoni je prisutno do 300.000 posjetitelja.

Područne servisne službe i djelomično obnavljanje grada
Osnivanje takozvanih područnih servisnih službi započeto 1970-ih godina svakako je imalo karakter uzora. Područne servisne službe u gustoj izgradnji grada iz doba velikog ekonomskog razvoja  predstavljaju poveznicu između planiranja grada, saniranja kuća i stanovništva koje u njima živi. Paralelno s tim razvijen je i model tzv. nježnog obnavljanja grada, što ne znači rušenje i novogradnju, već saniranje materije uz maksimalan obzir i očuvanje strukture stanovništva. U okvirima područnih servisnih službi građani mogu doprinijeti konkretnim idejama i svojim predodžbama, no težište je ipak na pružanju usluga građanima. Djelatnost planiranja razvoja grada u ovom je području usko prepletena s preventivnim socijalnim radom. Ovaj oblik povezivanja interesa građana na malome prostoru svakako nije ništa spektakularno, ali u konačnici predstavlja vrlo djelotvoran oblik sudjelovanja građana.

redaktion